„Sofija i Kasije“ by Anna Canić

Kako započeti priču o najneverojatnijem romanu koji ste u dugo vremena pročitali? Šta napisati, a da čitateljima ne uskratite priliku da ga dožive u svojoj punoći? Kojim rečima opisati zašto su posebni Sofija i Kasije? Dozvolite mi da vam predstavim prvi roman ukrajinske spisateljice iz Srbije, autorke Anne Canić, koja mi je podarila tu mogućnost da za nju i za špansko govorno područije prevedem ovaj izuzetan roman koji očekujemo krajem ove godine; kako izdanje na srpskom jeziku (Dereta) tako i špansku verziju (viveLibro).

A kako započeti priču o romanu na kome sam radila kao prevodilac. Evo, prosudite sami, a ja vam od srca želim da ga pročitate. Verujte, vredi svake reči, jer sve ono što je sublimirano u ovom romanu-to smo mi!

Kakva je veza između Lilit, prve žene Adama, i Kasija Hereje, ubice cara Kaligule? Ima li istine u rimskim letopisima i biblijskim apokrifima? Kakvu tajnu kriju obrazi mitske buntovnice i zloglasnog generala? U ovoj knjizi naći ćete odgovore i na ova, i na mnoga druga kontroverzna Istorijska pitanja. Priča o staroj duši vodiće vas strmim putevima borbe – za slobodu, mir i ljubav.

Ja sam Julija Druzila, sestra i nekadašnja miljenica cara Kaligule. Rođena sam 13 . aprila 13. godine u vojnom garnizonu Abitarvijum, za vreme rata sa Germanima. Vodim poreklo od Cezara i Avgusta po majci, i od Antonija po ocu.
Ušla sam u istoriju kao bezlična žrtva ludog imperatora, što je u stvari bilo jako
daleko od istine.
Kaligula, koga poznajem, bio je vizionar i dobrotvor, veliki borac protiv
nepravde. A ja, Druzila, bejah prva žena u Imperiji, uzdizana do prvog savetnika
i suvladara.
Ne, moja priča neće biti nalik skandaloznim lažima, na koje ste navikli.
Nemojte tražiti opise divljih orgija i zverskih mučenja, u kojima je navodno
uživao moj brat, ni dokaze njegovog ludila, jer ih tu sigurno nećete naći.
Zvaničnu istoriju ne pišu pobednici. Pobeda je kao rasni konj – ne predaje se
siladžiji, nego plemenitom vitezu. Anale stvaraju po potrebi tih gubitnika, koji
slave trijumf, plešući na leševima pobednika…“

Vratićemo se najprije, skoro 2 godine unazad, na dan kada me je Anna kontaktirala s molbom da pročitam njen prvi roman koji je trenutno u pripremi za štampu. Sažetak o romanu me oduševio, privukli su me mesto i vreme radnje kao i priča epskoj ljubavi, ali sa određenom dozom sramote što o ovom istorijskom poglavlju znam relativno malo; ono oficijalno što smo učili kroz školski program iz istorije. Ali ništa me zaista nije moglo pripremiti za Sofiju i Kasija i za priču sa kojom sam se susrela.

Pre nego što uđemo u dublju analizu, primetićete da ću osim Sofije, spominjati ime još jedan ženski lik. Kako se ne biste zbunili, a kako bih ja mogla objasniti najvažnije punktove bez da vam previše otkrijem, pojednostaviću stvar i reći vam da su Sofija i Druzila ista osoba. A sve misteriozne detalje oko neverovatne poveznice između dva imena, odnosno lika naćićete u knjizi.

Što se tiče forme, ovaj roman ne smemo lišiti njegove posebnosti pokušajima definisanja koji bi ionako bili uzaludni. Odmah po čitanju jasno ćete primetiti izrazito pevno izražavanje, kratke opise bez ulaženja u detalje, što je sasvim dovoljno da dočara sve što treba dočarati, a naglasak se stavlja na interakciju među likovima  što za radnju i tok događaja i jeste najvažnije. Sofija i Kasije je u neku ruku memoar, a pre svega je izazov savremenom čitatelju. Roman obiluje ličnostima i karakterima, latinizmima, konkretnim slikama životne sredine tadašnjih ljudi, njihovih običaja i ponašanja istorijskih činjenica, ali i fiktivnih ličnosti i događaja.

S obzirom da se radnja romana odvija u doba rimskog cara Kaligule i njegovog prethodnika, jasno je da nas čeka veliki opus likova i situacija koje će od vas kao čitalaca zahtevati poznavanje istorije tog doba. Rimsko Carstvo pre Kaligulinog, ali i u njegovo doba, sastojalo se od velike većine Starog sveta, što znači da su ljudi koji su se tamo nalazili došli ili bili dovedeni iz svih krajeva tada poznatog sveta, pripadali različitim bojama kože i religijama – a svi oni morali su naći način na koji će zajednički koegzistirati.

„A šta ja mogu da učinim? Ovo je Rim – ili ti nekoga ili on tebe!“

„Brut izda Julija, Avgust – Antonija, Pizon – Germanika… U Rimu izdaja se nije smatrala za nedelo, nego za način življenja.“

U moru tih različitih ličnosti, pojavljuje se lik Druzile, sestre cara Kaligule. Druzila u sebi prepoznaje Sofiju, a to je istina prihvaćanjem koje postaje svesna svoje političke uloge i odgovornosti. Druzila sebi postavlja velikodušan cilj koji je vodi na mučan životni put kojem se u potpunosti posvećuje. Ona želi spasiti svoj narod i pomoći mu, pa i na štetu vlastite sigurnosti.

“Da bi preživela u muškom svetu, dušo.” učila me je baka Antonija, „Moraš da imaš stav i umeš da ga izneseš, ne pominjući tuđe greške.”

Roman nas vodi putem kojom ona stameno hoda, sve od njenog djetinjstva pa do odrasle dobi, a tim putem zajedno s njom otkrivamo tajne zloglasne mitske Lilith i njenu važnost za opstanak čak i modernih ljudi. Takođe bivamo sveedoci Druzilinog preobražaja u odvažnu ratnicu, ali i otkrivamo lice obične žene koja zna šta želi, i nakon dugog odolijevanja, napokon pokazuje pravi karakter i usuđuje se da krene za ostvarenjem i svoje dužnosti i svoje želje – muškarca kojeg voli. Upravo u tome leži njena jedinstvenost. Druzila je željela oboje, ono što su se čak i carevi plašili tražiti: i ljubav i samoostvarenje. A upravo to je ono što je autor ovom pričom željela pokazati: ljubav je večna. Ne treba je se odreći da bismo postigli svoju dužnost i ostvarili se u drugim aspektima svog života. Zato je ovo priča o ženi ratnici.

„Za sve one koji se odreknu ljubavi, kazna je život bez ljubavi.“

“Muškarac, koji ne brine o svojoj boljoj polovini je imbecil.“ odgovori ozbiljno, „A isto važi i za ženu, koja to ne traži.“

Sofija i Kasije će vas, naprosto – oduševiti. Zamislite samo koliko je vremena trebalo za istraživanje i savladavanje tog mnoštva činjenica o različitim svetskim mitologijama, religijama, religijskim i vojnim ličnostima, reinkarnaciji, uključivanje u priču daleke i danas nepostojeće jezike i poslovice, a onda u sve uklopiti deo nje same – onaj fiktivni deo koji je stvorila briljantna mašta autora – pa od svega toga napraviti tako skladnu, bogatu i razgranatu priču. Ja se Anni stvarno divim. Jednostavno je tako.

Sada vas verojatno zanima ona najbitnija informacija: kada nam knjiga stiže u prodaju i gde? Za početak, najbliža je hrvatska edicija, koju očekujemo početkom tokom 2021. godine. Tačan datum za objavu knjige u Srbiji zasad se još ne zna, ali se očekuje da bude do kraja 2021. u izdanju Derete. U Sloveniji bi se mogla štampati tek krajem iduće godine. U Poljskoj, SAD-u, Grčkoj i Španiji, knjiga se takođe očekuje krajem 2021. Za sve koji ne mogu dočekati roman o fizičkom obliku, knjiga je trenutno dostupna u elektronskoj izdanju na srpskom jeziku.

Na kraju ove priče, znam da vas zanima još jedna važna stvar. A to je- ko je Anna? Upravo zato spremam još jedan post s kratkim intervjuom u kojem će vas simpatična Anna osvojiti baš kao što je i mene.

Od srca vam želim da pročitate SOFIJU I KASIJA.

Zaslužili su; kao i autor, kao i svi oni koji su sarađivali na rađanju ovog dela.

Оставите одговор